OSIJEK (TU) – Devetu godinu za redom Zaklada „Dr. Nikola Dogan“ Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije izdvojila je novčana sredstva za pomoć učenicima i studentima. Ove godine stipendiju je dobilo njih 67, a pristiglo je 179 zamolbi, rekao je dr. Drago Tukara, ravnatelj Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije na dodijeli odluka o primanju stipendije, koja je u skromnijem obliku održana u petak, 13. studenoga 2020. u pastoralnim prostorima pri Nadbiskupskom vikarijatu u Osijeku. Zbog sprječavanja širenja zaraze koronavirusom, poštujući sve epidemiološke mjere, na dodijeli su ove godine sudjelovali samo predstavnici osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata te njihovi roditelji, kao i djelatnici Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije, a ostali dobitnici stipendije odluku će dobiti poštom.

Prenoseći pozdrave đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića te Zakladne uprave koju uz ravnatelja Caritasa čine preč. Mato Gašparović, ravnatelj Ustanove za uzdržavanje klera te dr. Ivan Zirdum, profesor u miru KBF-a u Đakovu, dr. Tukara pozdravio je sve prisutne te susret započeo molitvom. Podsjetio je prisutne na ulomak Matejeva evanđelja u kojemu Isus učenike uči moliti, ali i daje primjer prijatelja koji drugome kuca o ponoć i moli za pomoć. I ovo ozračje dodijele odluka o primanju novčane pomoći je prijateljsko, napomenuo je dr. Tukara, jer kao prijatelji prijateljima želimo pomoći.

Osvrnuo se potom na 179 primljenih zamolbi te rekao kako je novčana pomoć mogla biti dodijeljena svima jer sve zamolbe pokazuju velike i konkretne potrebe. No, s obzirom na sredstva u Zakladi – prikupljena preko UZUK-a i ostalih crkvenih ustanova, ostavštine pokojnih svećenika, dara živućih svećenika te privatnih osoba, posebno ovogodišnjih krizmanika i njihovih župnika – omogućeno je nešto manje od 500.000 kn za 22 osnovnoškolca, 24 srednjoškolca te 21 studenta. Tijekom deset mjeseci trajanja školske odnosno akademske godine, svakoga 28. u mjesecu, osnovnoškolci će primiti po 500 kn, srednjoškolci 700 kn, a studenti 1000 kn.

Predstavnik osnovnoškolaca i ovogodišnji dobitnik stipendije Adrijan Purgar, učenik 7. razreda, rekao je kako će mu primljeni novac pomoći za kupovinu odjeće i svega ostaloga potrebnoga za školu. Kristijan Varga iz Obrtničke škole primljena sredstva utrošit će u pokrivanje troškova školovanja i prakse te nabave pribora koji mu je potreban za rad, a svake se godine mora obnavljati. Student Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Enio Đordan izrazio je zadovoljstvo što će ovim novčanim sredstvima rasteretiti roditelje, pa pri nabavi potrebnoga za fakultet, a što zahtjeva dosta novca, više neće ovisiti samo o njihovim primanjima.

„Mi želimo ublažiti vašu životnu situaciju. Caritas nije onaj koji rješava životnu priču, on pomaže“, rekao je ravnatelj Tukara i prisutnim učenicima i studentima, a i svim dobitnicima stipendije poručio: „Učite! Opravdajte ovu pomoć. Caritas prima i daje kao prijatelj prijatelju, tako se umnaža radost i blagoslov.“ M. Kuveždanin

OSIJEK (TU) – Hrvatski Caritas (HC) pokrenuo je projekt E-Caritas za sve nad/biskupijske caritase u Hrvatskoj. Na tom tragu Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije organizirao je 28. listopada 2020. u Vijećnici Nadbiskupskog Vikarijata u Osijeku cjelodnevnu edukaciju za svoje djelatnike. Robert Futač, suradnik HC-a predstavio je rad E-Caritasa, informatičkog sustava na razini Hrvatske biskupske konferencije koji svim nad/biskupijskim caritasima služi kao pomoć u svakodnevnom radu.

Ravnatelj Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije, doc. dr. Drago Tukara pozdravio je R. Futača te mu zahvalio na dolasku i spremnosti educirati voditeljice Caritasovih pučkih kuhinja i Caritasova Centra za beskućnike te ostale djelatnike ovoga Caritasa, kao i na spremnosti odgovoriti na sva njihova pitanja i nejasnoće.

„Ovaj sustav omogućava evidenciju korisnika, usluga, automatsko izvještavanje i naprednu analitiku djelovanja i rada nad/biskupijskih Caritasa te je samim time vrlo konkretan i dobar alat, koji pomaže nad/biskupijskim caritasima u svakodnevnom radu s korisnicima te pružanju usluga humanitarnog i socijalnog karaktera“, pojasnio je Futač. Tijekom edukacije bilo je puno pitanja, ravnatelj Tukara s djelatnicima Caritasa pokazao je interes, ali i potrebu za ovakvim sustavom jer on omogućuje digitalizaciju i lakoću poslovanja. Veliki broj dosadašnjih informacija koje se nalaze u formularima u pisanoj formi ili u posebnim računalnim tablicama, kada se jednom unesu u sustav, automatizmom će  se obrađivati te će biti lakše formirati izvještaje o korisnicima. Sve će biti na jednom mjestu i odmah dostupno, kad god zatreba. Sustavu se može pristupiti s tableta, mobitela ili nekog drugog računala te u svakom trenutku dobiti tražene podatke o korisnicima, uslugama, izvještajima, napomenuo je predavač i izrazio zadovoljstvo suradnjom s djelatnicima Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije. M. Kuveždanin

OSIJEK (TU) – „Drugi kao apel: siromaštvo i rizik od isključenosti“ naslov je okruglog stola organiziranog u Osijeku, u petak, 16. listopada 2020. povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva. Skup je održan u Caffe baru Trica, u organizaciji Filozofskog fakulteta, Visokog evanđeoskog teološkog učilišta i Centra za integrativnu bioetiku, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, a sudjelovao je i pomoćnik ravnatelja Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije mr. Mišo Lukačević.

„Nije lako nositi etiketu siromaštva, živjeti u začaranom krugu iz kojeg kao da nema izlaza. Problemi koji su se nagomilali, nisu nastali odjednom. Stoga, ni rješenja ne mogu biti jednoznačna, a posebno trebamo izbjegavati stigmu i reći Sami su krivi, već u drugome u nevolji prepoznati vlastito lice“, rekla je uime organizatora skupa, u svom uvodnom izlaganju Julijana Mladenovska-Tešija s Visokog evanđeoskog teološkog učilišta.

Doc. dr. sc. Darija Rupčić Kelam s Filozofskog fakulteta istaknula je kako je siromaštvo veliki globalni, ali i hrvatski problem. Odgoj i obrazovanje, poticanje empatije i skrbi osnovni su alati za promjenu svijesti i izgradnju cjelovite osobe. Umirujemo svoju savjest „lajkovima“ i okrećemo lice od osobe u potrebi pored nas, jer nas njezin pogled uznemiruje, rekla je D. Rupčić Kelam. Potreban je povratak pojedincu kao cjelini, a to se može postići odgajanjem za skrb, što bi bila protuteža kompetitivnom i tržišno nastrojenom suvremenom svijetu, naglasila je.Govoreći o siromaštvu, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka Romano Kristić istaknuo je da je u riziku od siromaštva više kategorija građana, među kojima su djeca i mladi, starije osobe, dugotrajno nezaposleni i umirovljenici. Trenutno je na području Osijeka 29.853 umirovljenika, dok je broj zaposlenih 49.313. Grad Osijek koristi spektar mjera za ublažavanje rizika od siromaštva: zajamčene minimalne naknade (820 korisnika ili 1459 članova kućanstva), doplaci za pomoć i njegu tuđe osobe (1267 korisnika), osobne invalidnine (734 korisnika), naknade do zaposlenja (107 korisnika), naknade za troškove stanovanja (606 korisnika), besplatni prijevoz (680 korisnika) i druge.

Aktivnosti Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije, koji najranjivijima pomaže već 77 godina, predstavio je mr. M. Lukačević. Istaknuo je kako je osnovno poslanje Crkve naviještanje, slavljenje sakramenata i pomaganje. Aktivnosti Caritasa obuhvaćaju rad Pučke kuhinje u Osijeku, Slavonskom Brodu, Vinkovcima i Vukovaru gdje se podijeli i više od 400 obroka dnevno, a obroke dobiva i Centar za prihvat beskućnika u Osijeku. Caritas u pomoći potrebitim pojedincima i obiteljima uključuje i volontere, stipendira učenike i studente, pomaže mlade majke i trudnice, posuđuje medicinska pomagala.

Visoko evanđeosko teološko učilište teži odgoju i obrazovanju koje povezuje teoriju s praksom i teologiju s djelovanjem. Bivši studenti ovoga Učilišta, Danijel i Marijana Vuga pokrenuli su udrugu i dnevni boravak za beskućnike „Dom nade“, a za svoje aktivnosti pomaganja ove su godine dobili nagradu Ponos Hrvatske, rekla je J. Mladenovska-Tešija.

Tajana Šarić, socijalna pedagoginja iz Osijeka govorila je o Obrtničkoj školi u kojoj radi, i svom volonterskom iskustvu u Zambiji. „Djeca u mojoj školi su divna, učenici dolaze iz različitih sredina i često su vrlo siromašni, toliko da jedan par čizmica dijele dvije sestre koje su sretne kada im se smjene u školi ne preklapaju. Ima sličnosti i razlika između Hrvatske i Zambije. Siromaštvo se pokazuje na sličan način: ono je nedostatak osnovnih stvari koje djeci trebaju da bi bila u školi. Uz odjeću i hranu, bilježnice su akutan problem. Sustavna rješenja su potrebna i u jednoj i u drugoj državi, no to ne znači da se svatko od nas ne može uključiti, volontirati. U Zambiji ili Hrvatskoj, svejedno je“, rekla je T. Šarić. J. Mladenovska-Tešija/Foto: Z. Pušić/Glas Slavonije

OSIJEK (TU) – Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije i ove godine organizirao je šest seminara za animatore i volontere župnih karitativnih skupina u dekanatima Đakovačko-osječke nadbiskupije. Prvi dio seminara su predvodili djelatnici Nadbiskupijskog Caritasa, a drugi dio sastojao se od listopadskih pobožnosti i mise. U uvodnom dijelu izložen je rad Caritasa u proteklom vremenu uz prigodno razmišljanje o Knjizi proroka Jone. Seminarima je nazočilo 103 animatora i volontera iz 34 župe.

Prvi seminar 5. listopada održan je u Slavonskom Brodu, u Svetištu Gospe Brze Pomoći, a sudjelovali su animatori i volonteri iz Slavonskobrodskog, Sibinjskog i Garčinskog dekanata. Na seminaru je bilo 20 animatora iz 7 župa. Prvi dio programa održan je u Pastoralnom centru Vid Mihaljek, a započeo je uvodnom molitvom koju je predvodio vlč. Božidar Nađ, župni vikar. Uvodno izlaganje održao je mr. Mišo Lukačević, pomoćnik ravnatelja Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije. iz Nadbiskupijskog Caritasa. Nakon prvog dijela seminara, u crkvi Gospe Brze Pomoći članovi župne zajednice i Caritasovi animatori sudjelovali su u molitvi krunice s prigodnom pobožnošću Majci Božjoj. Misno slavlje predvodio je preč. Ivan Lenić, dekan Slavonskobrodskog dekanata te župnik i upravitelj brodskog svetišta. U prigodnoj homiliji istaknuo je važnost blizine potrebitima prema uzoru Milosrdnog Samarijanca. Naglasio je da je ljubav kreativna i da nađe put kakve god mjere zaštite od širenja pandemije na snazi bile. Caritasove animatore pozvao je da posebnu brigu vode o starima, nemoćnima, bolesnima i onima koji su usamljeni.

U Župi sv. Jakova, ap. u Gunji 6. listopada seminar je održan za Drenovački i Županjski dekanat. Bilo je prisutno 30 volontera iz 6 župa. Susret je započeo u svetištu Skrovite Gospe Šumanovačke u Šumanovcima. Uvodnu molitvu predvodio je vlč. Ivan Živić, župnik u Gunji i povjerenik za Caritas Drenovačkog dekanata. Nakon izlaganja mr. Lukačevića, domaći župnik predvodio je Litanije pred kipom Gospe Šumanovačke. Susret je nastavljen u župnoj Crkvi u Gunji, gdje je misu predvodio vlč. Živić u zajedništvu s vlč. Robertom Jugovićem, župnikom u Županji i povjerenikom za Caritas za Županjskog dekanata. Vlč. Živić u homiliji je spomenuo da je najbolji pojam kojim opisujemo našega Nebeskog Oca pojam ljubavi, prema enciklici pape Benedikta XVI. Deus Caritas est. Naglasio je da se sam Bog koji je ljubav po nama ljudima daje drugim ljudima. A Boga se može susresti upravo u potrebitima.

Na blagdan Kraljice Svete Krunice, 7. listopada održan je seminar za volontere iz Đakovačkog i Velikokopaničkog dekanata. Prisutno je bilo 9 volontera iz 6 župa. Susret s volonterima i animatorima započeo je u župnoj crkvi Svih svetih u Đakovu. Vlč. Tomislav Ćorluka, župnik i povjerenik za Caritas u Đakovačkom dekanatu pozdravio je sve sudionike istaknuvši važnost molitve krunice. Nakon uvodne molitve koju je predvodio vlč. Ćorluka i izlaganja mr. Lukačevića prisutni su zajedno sa župnom zajednicom Župe Svih sveti u Đakovu sudjelovali na listopadskim pobožnostima i misi u katedrali sv. Petra. Misu je predvodio vlč. Dominik Nedeljković, župni vikar u zajedništvu s mr. Dragom Markovićem, kancelarom i mr. Lukom Marijanovićem, kanonikom Stolnog kaptola. Vlč. Nedeljković u homiliji je napomenuo koliko je krunica važna u životu kršćanina. U krunici s Marijom pratimo Isusa na njegovu ovozemaljskom putu od rođenja do muke, smrti i uskrsnuća. Misno slavlje prikazano je za sve dobročinitelje, djelatnike i animatore Caritasa i karitativnih skupina Đakovačko-osječke nadbiskupije.

U župnoj crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Valpovu seminar je održan 8. listopada za Valpovački i Donjomiholjački dekanat. Uz uvodnu riječ i molitvu vlč. Zvonka Mraka, župnika i povjerenika za Caritas Valpovačkog dekanata, izlaganje o Caritasu je imao pomoćnik ravnatelja Caritasa. Caritasovi animatori i volonteri, njih 15 iz 5 župa, sudjelovalo je na misi koju je predvodio vlč. Mrak, uz koncelebraciju vlč. Luke Ćosića, župnog vikara. Vlč. Mrak je istaknuo važnost molitve u životu Caritasovih animatora. Nakon mise vlč. Ćosić predvodio je klanjanje koje je animirao župni zbor.

U župnoj crkvi sv. Roka u Rokovcima regionalni seminar za Caritasove volontere i animatore iz Vinkovačkog, Vukovarskog i Otočkog dekanata održan je 9. listopada. Prisutno je bilo 7 animatora iz 3 župe Vinkovačkog dekanata. Vlč. Đuro Blumenšajn u uvodnom nagovoru je istaknuo koliko je važna molitva u životu svakog kršćanina, a posebno Caritasovih djelatnika i volontera. Na primjeru biblijskih tekstova pokazao je da je Isus, uz djelovanje, i molio.  Susret je nastavljen listopadskim pobožnostima i misom koju je predvodio vlč. Blumenšajn.

U župnoj crkvi Uzvišenja Sv. Križa u Osijeku 12. listopada održan je seminar za Caritasove animatore i volontere za Osječki istočni, Osječki zapadni, Čepinski i Baranjski dekanat. Prisutno je bilo 22 volontera iz 7 župa. U uvodnom izlaganju dr. sc. Drago Tukara, ravnatelj Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije usporedio je aktivnosti volontera u Caritasu s aktivnostima u životu proroka Jone. Istaknuo je kako poput Jone, jedan čovjek može napraviti puno dobra u jednome gradu. Pobožnost Gospi koja razvezuje čvorove predvodio je župnik vlč. Ivica Martić. Susret je završen slavljem mise, koju je predvodio domaći župnik u zajedništvu s preč. Tukarom i vlč. Matijom Aušićem, župnim vikarom. Vlč. Martić u homiliji je istaknuo da pomažući drugima ne pomažemo samo ljudima u potrebi, nego i sebi, vršeći na taj način svoje kršćansko poslanje. Mišo Lukačević

U Caritasovom Centru za prihvat beskućnika-Osijek, J. J. Strossmayera 69, dana, 21. rujna 2020. godine, održana je psihosocijalna radionica. Radionicu je vodio psihijatar i psihoterapeut Božidar Popović. Dinamična mala grupa analizirala je različite teme i promišljanja samih aktera. Radionica je provedena u sklopu programa „Resocijalizacija beskućnika – Budimo im podrška na putu do samostalnosti“, koji financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Iva Sedmak

Na adresi J. J. Strossmayera 69, 17. rujna 2020. godine, u Caritasovom Centru za prihvat beskućnika-Osijek održana je psihosocijalna radionica. Radionicu je održala Karolina Burek Bilokapić, socijalna pedagoginja. Tema radionice je bila aktivno slušanje; raščlanilo se što jer to parafraziranje a što reflektiranje, što su potpitanja, a što sažimanje. Radionica je provedena u sklopu programa „Resocijalizacija beskućnika – Budimo im podrška na putu do samostalnosti“, kojeg financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Iva Sedmak

Na zadovoljstvo svih uspješno je završen sezonski projekt više Caritasa nazvan „Prijatelji s mora“, koji je ovoga ljeta djelovao u organizaciji Caritasa Biskupije Krk s partnerima Caritasom Sisačke biskupije i Đakovačko-osječke nadbiskupije. Naime obiteljima s djecom slabijeg imovinskog stanja bio je omogućen besplatan smještaj kod iznajmljivača privatnog smještaja koji su nerijetko uz smještaj darovali obiteljima i koji obrok, slasticu te svoju pažnju i vrijeme što je rodilo obostranim zadovoljstvom i uspomenama za život. Uz donatore smještaja bilo je tu i različitih donatora usluga koji su omogućili obiteljima dodatni sadržaj, od toplih obroka i slastica u restoranu, predavanja, donacija hrane i putnih troškova do zabavnog sadržaja poput aquaparka i podmornice.

Ukupno 19 obitelji, 96 osoba od čega 61 dijete ostvarilo je 655 noćenja. Deset obitelji bilo je smješteno kod donatora smještaja na području otoka Krka i Paga te devet obitelji na prostoru župe Krk u Oazi Kraljice mira. Obitelji koje su bile, u dvije grupe po tjedan dana, u Oazi Kraljice mira imale su osiguran prijevoz, obroke i animatoricu, a uz kuharicu i voditeljicu, i župnik kao domaćin provodio je vrijeme s njima što je obiteljima i djeci posebno značilo.

Ovo je druga godina projekta koji ponovno opravdava svoje ime i pomaže u stvaranju novih prijateljstava i lijepih uspomena za život. Ljepote primorja, osunčane plaže i priroda, more i krajolik te prije svega dobri ljudi velikoga srca i toploga osmjeha ovim su obiteljima darovali zaista mnogo, a zahvalnost, susret, prijateljstvo i pokoji dar ono je što je i donatore obogatilo.

Izvor posebne radosti upravo je i ovo recimo tako osuvremenjeno djelo milosrđa `putnika primiti` ponudivši mu krov nad glavom, ručak za stolom ili pak blizinu i suosjećanje. Gospodin nas uči da Bog ljubi vesela darivatelja i da Otac koji vidi u skrovitosti stostruko uzvraća pa u vjeri i duhu tih misli organizatori iz Caritasa u svoje, ali i ime obitelji najiskrenije zahvaljuju svim donatorima. Također je predviđeno, ukoliko prilike to dozvole, početkom listopada okupiti sve donatore kako bi se međusobno upoznali, izmjenili iskustva i s novim idejama krenuli u planiranje iduće sezone.

I na kraju još malo statistike. Većina prijavljenih donatora smještaja bila je s otoka Krka, njih 14, zatim 5 s Paga te 2 s Cresa od kojih je obitelj primilo njih 9 na Krku i 1 na Pagu. Donatora usluga kao što su restorani i obrti različitih uslužnih djelatnosti bilo je 9, a novčanih donacija bilo je 8 u vrijednosti od 4.400 kn čime je obiteljima pokriven dio putnih troškova i prehrane.

R.B., voditelj projekta

Dojmovi obitelji i donatora:

Kad su nam iz Caritasa rekli da možemo ići na more bilo nam je kao da smo dobili na jack-potu, telefon mi je skoro ispao iz ruke, puni smo emocija i zaista nam ovo puno znači. Ja sam jednom u životu bila na moru i to baš u Puntu i mislila sam da više nikada neću na more… Ja vam ne mogu opisati koliko ovo nama znači. Iskreno, zaljubila sam se u Punat i more. Obitelj koja nas je primila su predivni ljudi. Imam samo riječi hvale za sve. S obitelji smo bili kao da se znamo sto godina, nešto predivno. Nezaboravno iskustvo, neopisivo. Vrijeme nam je bilo uglavnom lijepo, djeca su uživala i oduševljena su, kupali su se, zatrpavali pjeskom… Nama ovo zaista puno znači, osobito djeci, jer imamo i sina koji boluje od ihtioze i preporučeno mu je ići ćešće u more, tako da je njemu  samo ovih par dana na moru već pozitivno djelovalo na  kožu. I ja sam se prošle godine razboljela, imam težih problema sa kralježnicom zbog čega ne mogu normalno raditi, doduše nisam mogla plivati zbog toga, ali boravak u moru i šetnje uz more su mi već pomogle. Imali smo i dodatne besplatne usluge, vozili smo se podmornicom, bili u jednoj konobi na večeri, pizzeriji na večeri i dr. Iskreno smo zahvalni svima, bilo je prelijepo. Iskreno i veliko vam hvala, usrećili ste nas beskrajno, djecu osobito, oni sad imaju o čemu pričati gdje su bili i što su sve prošli.

Mama obitelji iz Kravarskog

Jako smo zahvalni na ovoj prilici i prezadovoljni smještajem i cjelokupnim doživljajem, bilo je prekrasno. Naravno, Bogu hvala i dobrim ljudima koje On vodi pa i mi koji si materijalno ne možemo priuštiti ljetovanje, ovim putem smo dobili priliku ići. Pogotovo kad gledamo zdravstvene probleme našeg devetogdišnjeg djeteta kojemu je to jako važno za zdravlje i život. Hvala još jednom za sve i pozdrav iz naše lijepe Slavonije!

Obitelj iz Koške koja je bila u Polju

Vrijeme provedeno u kampu „Oaza Kraljice mira“ za mene je bio pravi dar i posebno iskustvo. Dva tjedna s obiteljima koje uglavnom nisam poznavala protekla su u ozračju zajedništva, suradnje, međusobnog pomaganja i razumijevanja. Bilo je tu obilje radosti i smijeha, pjesme i svirke, različitih igara, izleta, šetnji i kupanja, ali i molitve kojom je počinjao i završavao svaki dan. Mogla bih se poslužiti evanđeoskim riječima: dva tjedna u kampu živjeli smo kao jedno srce i jedna duša. Zahvaljujem Bogu na daru ovog iskustva i za predivna nova prijateljstva koja su se rodila u kampu. Jedno veliko HVALA svima koji su na bilo koji način pomogli da se ovo ljetovanje realizira u sklopu projekta „Prijatelji s mora“.

Animatorica obitelji u Oazi

Upoznali smo i družili se sa divnim i brižnim ljudima koji imaju  razumijevanja i slična iskustva i probleme kao i mi. Ja osobno mogu reći da je razgovor s župnikom pripomogao u razumijevanju odnosa muža i žene. Bila nam je opuštena atmosfera, jedni druge smo nadopunjavali i pomagali. Naravno ništa od toga nebi bilo bez vas i zato još jednom od srca hvala i Bog vas blagoslovio. Moja djeca kažu da je to more za pamćenje.

Obitelj iz Petrinje koja je bila u Oazi

U oazi Božjoj i miru gdje jednostavno uživam u zraku koji dišem, prirodi koja me okružuje. Note ptičjih cvrkuta, koje su melem za uši, kukci koji to sve nadopunjuju u svim tim milozvučnim tonovima. I onda sve te osobe koje su tu, koje vidim oko sebe, taj plač i smijeh male dječice, koji su radosni i sretni. Dobivam odgovor na sva moja pitanja koja su se vrtila po glavi. To je uistinu mir i odmor koji ja trebam, a vjerujem i svi drugi. Bogu hvala što smo se ja i moja obitelj našli u ovom predivnom mjestu, u ovoj oazi Božjoj, gdje sam upoznala neke nove ljude koji crpe zadnji atom snage i sebe daju za druge, za Boga. Osobe koje te prihvate, koji se iskreno smiju, koji su puni radosti. A onda župnik koji sve to nadopunjuje, svojom mirnoćom i strpljivošću. Iskren i radostan sve nas prihvaća raširenih ruku, punog srca i ljubavi prema svakome. Nešto predivno, nešto što se ne može izreći riječima, samo doživjeti kao ja. Zato sam zahvalna dragom Bogu koji vas je poslao u moj život. Neka vas sve prati dragi Bog i naše molitve, da ustrajete u svom poslu, koji sebe dajete s radošću. Veliko Hvala župniku Krka, svim volonterima koji su odradili dobar dio posla, a i svima drugima koji su došli na ideju da ovaj projekt uspije. Ja vjerujem da je u potpunosti uspio i od mene čista desetka. Bog vas blagoslovio sve koji su sudjelovali na bilo koji način.

Obitelj iz Križa koja je bila u Oazi

Nije nam dugo trebalo da se nas tridesetero međusobno zbliži. Bilo zbog zajedničke prošlosti. Sličnih životnih iskustava ili povezanosti koja je odmah nastupila. Život nanosi svoje uspone i padove iznova i iznova. Možda ih nekih dana nismo svjesni, ali tu su – prisutni. Ovo ljetovanje, odnosno, taj tjedan, bio je jedan veliki uspon. Ljudi govore kako svako savršenstvo s vremenom očekuje svoj pad, stoga sam i ja u nekom suptilnom strahu čekala pad koji nikada nije došao. Smještaj se odnosio na kućice okružene šumom, koliko god one bile udobne i dovoljne za pojedine obitelji, nisam toliko marila za njih koliko sam marila za ljude koji su te bili spremni prihvatiti takvoga kakav jesi. Grupa je bila ispunjena divnim ljudima. Svi smo različiti i posebni na svoj način, no time smo se međusobno upotpunjavali. Imali smo raznovrsnih tema za razgovore, svoje slobodno vrijeme birali smo provoditi zajedno kako bi spone koje smo stvorili u međuvremenu postale još snažnije. Svatko sa sobom donosi različitu vrstu odgovornosti, priče, prošlosti, humora, nadarenosti a tako i osobnosti. Unatoč međusobnim razlikama sličnost je tu oduvijek bila jer ono što nas je uistinu najviše i spojilo bila je želja i volja za pomaganjem. Ne sjećam se da je kuhinja ikada, prije ili nakon jela, bila pusta jer se uvijek netko ponudio oprati suđe, postaviti tanjure, izrezati kruh ili oguliti povrće. Govoreći o kuhinji, gastronomija, odnosno vještina kuharice, bila je izvrsna. Na stolu je svatko imao ponuđeno ono što njemu odgovara. Obitelj nije samo krvno srodstvo, ono je toplina koja je vrlo brzo nastala nakon dolaska, ona iskustva, nade i priče koje smo dijelili pri ostanku, one razbacane emocije prije i tijekom odlaska. Neki od nas smo došli sa brigama i stresom, bilo zbog škole ili posla,no svi smo otišli lebdeći nad zahvalnošću i divnim uspomenama koje smo zajedno stvorili. Ta zahvalnost je dovoljna da balansira drugu stranu pustoši koja je nastala nakon rastanka, jer zvuk zajedničkog smijeha koji je orio šumom koja nas je okruživala, zaista je neprocjenjiv. Neprocjenjiv je jer je iskren.

Kćerka obitelji iz Sisak koja je bila u Oazi

Nedaleko od nas postoje djeca koja nikada nisu vidjela more. Nama je Bog dao da se rodimo na najljepšem mjestu na svijetu. Osjećam da je moja dužnost nekome uljepšati život. Zato sam se uključio u akciju Prijatelji s mora. Razveseliti druge je zadovoljstvo.

Donator smještaja iz Vrbnika

Uključila sam se zato jer smatram da smo od Boga primili veliki dar, živjeti uz more i od mora i da to trebamo podijeliti sa drugima. Osim toga uvijek sam se divila obiteljima sa puno djece, uvijek je to bilo teško, ali danas osobito. Moje iskustvo je jako lijepo, dobila sam obitelj s petero djece; djeca su stvarno predivna, odgojena, kulturna… tako nešto nisam dugo vidjela. Tako da su oni i mene obogatili. Ako Bog da uključit ću se svakako i iduće godine!

Donatorica smještaja s Paga

Moje iskustvo s gostima je bilo odlicno, bili su super. Osobno sam htjela pomoć ljudima koji su slabijeg imovinskog stanja, pritom ne mislim da su oni manje vrijedni. Treba ljudima pomagati koliko čovjek ima mogućnosti, ne treba se time hvaliti, a kad s ljudima razgovaraš shvatiš koliko su predivni.

Donatorica smještaja iz Polja

U srijedu (9. rujna) informatičar Mario Balatinac je u Caritasovom Centru za prihvat beskućnika-Osijek održao informatičku radionicu na temu „MS Word-oblikovanje odlomka i stranice”. Korisnici su se izmjenjivali na dva računala, pomno prateći upute voditelja, jer su i sami svjesni koliko je bitno u današnje doba biti informatički obrazovan.

Druga radionica, ona radno terapijska, bila je održana u četvrtak (10. rujna). Radionica se sastojala od radnih akcija korisnika, gdje su se neki prisjetili svojih zanimanja prije smještaja u prihvatilište i pokazali svoju marljivost kada ih se usmjeri.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike financira ovaj trogodišnji program pod nazivom „ Resocijalizacija beskućnika-Budimo im potpora na putu do samostalnosti.

Iva Sedmak

U Caritasovom Centru za prihvat beskućnika, na adresi J. J. Strossmayera 69, 03. rujna 2020 godine održana je radionica brige o zdravlju. Kao i do sada voditeljica radionice, medicinska sestra Katica Andraši, izmjerila je korisnicima vrijednosti šećera u krvi i krvni tlak. Također su korisnici imali priliku konzultirati se i pitati sve što ih zanima o trenutnom zdravstvenom stanju. Samo predavanje bilo je posvećeno mogućim problemima na urološkom traktu, što se pokazalo izuzetno korisnim, jer su korisnici uglavnom muškarci s nekim od simptoma. Ovom radionicom započeli smo novi niz radionica u mjesecu rujnu. Radionica je provedena u sklopu programa „Resocijalizacija beskućnika – Budimo im podrška na putu do samostalnosti“, kojeg financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Iva  Sedmak