Članovi dječjeg zbora župe Sv. Ivana Krstitelja, Vidovci (Požeška biskupija) u sklopu izleta u Osijek, posjetili su Caritasovu Pučku kuhinju-Osijek.
Voditeljica Pučke kuhinje je posjetitelje upoznala s funkcioniranjem kuhinje, te im pokazala prostor.
Gosti nisu došli praznih ruku, već su za potrebe obroka donijeli uvijek potrebnu tjesteninu, na čemu im se od srca zahvaljuje na tom daru.
OSIJEK (TU) – Poticanje pronatalitetne politike, unapređenje kvalitete života djece iz socijalno ugroženih obitelj, osnaživanje odnosa roditelja i djeteta, te isticanje potrebe da pitanje skrbi o djetetu postane prioritet ekonomske i demografske politike, naglasci su s okruglog stola održanog 15. lipnja u Centru za dijete, Osijek Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Okrugli stol na temu Podrška trudnicama, roditeljima i djeci rane dobi djelovanjem i aktivnostima u Caritasovu Centru za dijete u Osijeku te resursi i perspektiva za podršku istima dio je projekta Osiguranje materijalne pomoći i osnaživanje obitelji. Caritasov Centar za dijete djeluje 22 godine i u tom razdoblju pomogao je 30.973 korisnika. Navedeni projekt provodi se od 24. srpnja 2015., uz sufinanciranje Ministarstva socijalne politike i mladih, Zaklade Adris, Đakovačko-osječke nadbiskupije, u partnerstvu s Gradom Osijekom i Centrom za socijalnu skrb Osijek.
Uvodnu riječ uputio je ravnatelj Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije, dr. Drago Tukara, prezentacije o savjetodavnoj pomoći u Centru za dijete održale su stručne suradnice Mira Vego i Karolina Burek Bilokapić, a o projektu Podjele materijalne pomoći i osnaživanje obitelji govorila je djelatnica Caritasa, Ivanka Domazet. Potom su svoje zadovoljstvo izrazili korisnici usluga Centra za dijete, Osijek – višečlane obitelji Rancinger, Marić, Šefer, Kutuzović i Nedok, naglašavajući da im je uz materijalnu pomoć koju primaju, još važnija stručna pomoć u odgoju i brizi o djeci tijekom njihova odrastanja. Nazočili su i predstavnici Bračnog i obiteljskog savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Čestitke na projektu, njegovoj provedbi i dugogodišnjoj partnerskoj suradnji uputio je Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Osijeka, Jelka Klobučar, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Osijek, Suzana Horvat Kutle, savjetnica ministrice Ministarstva socijalne politike i mladih te Željka Panjaković iz Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije. Svi sudionici izrazili su podršku projektu i spremnost na daljnju suradnju kako bi se nastavila borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te negativnog demografskog trenda u Slavoniji. M. Kuveždanin
Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije u suradnji s Nadbiskupijskim pastoralnim centrom organizirao je cjelodnevni seminar za karitativne djelatnike, animatore i suradnike u dekanatima i župama Đakovačko-osječke nadbiskupije. Seminar je održan 11. lipnja 2016. godine s početkom u 9,00 sati, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.
Tema susreta bila je: „Caritas u Godini milosrđa“, a predavač mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Hrvatskog Caritasa.
Na seminaru je prisustvovalo 92 osobe.
Nakon uvodne molitve, dobrodošlicu sudionicima seminara i uvodnu riječ izrekao je dr. sc. Drago Tukara, ravnatelj Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije ne skrivajući riječi oduševljenja i zahvale odazivu na seminar svim prisutnim sudionicima kao i ravnatelju Hrvatskog Caritasa koji je uz sve obveze koje ima preuzeo i ulogu predavača na seminaru.
Uslijedilo je predavanje mons. Fabijana Svaline, ravnatelja Hrvatskog Caritasa.
Ukratko iz predavanja:
Milosrđe, temeljni pokretač Caritasa. Caritas ne trebamo gledati kao na nekakvu humanitarnu organizaciju čija je temeljna zadaća raspodjela materijalne pomoći, nego je on prvenstveno pastoralna institucija koja bi trebala podizati svijest o milosrdnom djelovanju među svim vjernicima Katoličke Crkve, s njima i među njima posredovati u konkretizaciji kršćanske brige i ljubavi prema nevoljnicima kroz ne samo materijalnu, nego i duhovnu, savjetodavnu, pravnu, edukativnu… i dr. pomoć. Načina i mogućnosti u činjenju djela milosrđa ima puno više nego što se to prosječnom vjerniku čini, a što je svaki katolik već učio na vjeronauku te spoznao tjelesna i duhovna djela milosrđa, a biti milosrdan podrazumijeva u sebi prihvaćanje jednog cjelovitog kršćanskog načina življenja, djelovanja i razmišljanja.
Isto tako Papa Franjo Europu, pa i nas poziva da u središte svoje politike stavimo ljude, da se trebamo uključiti u izgradnju Europskog jedinstva za što je potrebna puna doza strpljivosti i trajno opredjeljenje za suradnju, a kako bismo bili dovoljno hrabri za taj izazovni zadatak, ujedno nas podsjeća na vrijednosti Europskog jedinstva: nadu, solidarnost, stvaralaštvo, kreativnost, sposobnost da usred problema ne izgubimo iz vida osnažujuće izvore zajedništva, inovativnost, sjećanje na prošle događaje i naučene lekcije, velikodušnost, mir, budućnost, izgradnju mostova, dinamiku, susret civilizacija i ljudi, dijalog, opredjeljenje za ljudska prava, za siromašne… A kako mi kao Caritas trebamo odgovoriti na taj izazov? Jednostavno, trebamo se uključiti i biti dijelom svih tih procesa koji nas se tiču, kao pojedinci, kao narod, kao Crkva, a što znači da imamo pravo, ali i dužnost sudjelovati u oblikovanju budućnosti bez obzira sviđalo nam se ili ne ovo što se događa u (našem) društvu, svijetu.
Kako bismo u ovoj Godini Milosrđa posvjedočili odgojnu i formativnu ulogu Caritasa za pojedinca, obitelj, narod i njegovu integrativnu funkciju za život Crkve:
1. Caritas treba biti jedan od pokretača društvenih procesa.
2. Caritas treba po svojoj naravi biti ujedinjavajući element cjelovitog pastorala župne zajednice, pa i Crkve u cjelini.
3. Govoreći o integraciji, jedan od zadataka Caritasa je stvaranje novog ekonomskog okvira, socijalnog, održivog, osnažujućeg, u kojem ekonomija služi čovjeku, a ne obrnuto.
4. Caritas treba promicati kulturu dijaloga, graditi mostove, slušati.
5. Caritas se osobito treba otvoriti za mlade, ne samo zato što su oni budućnost, već zato što su „oni naša sadašnjost“.
6. Hrvatski Caritas, kao krovna ustanova Caritasove mreže, sve više treba postajati platforma za razmjenu najboljih praksi, zagovaranje socijalne pravde, integracije marginaliziranih, poticanje socijalne ekonomije/poduzetništva, dijaloga i promicanje uloge i odgovornosti mladih za ovo naše danas i za bolje sutra.
Stoga naša pokretačka snaga trebaju biti minula iskustva, duh otvorenosti i solidarnosti.
Nakon predavanja smo se podijelili u tri radne grupe na zadane teme. Poslije obrađenih tema u grupama i donesenih zajedničkih zaključaka uslijedilo je izlaganje donesenih zajedničkih zaključaka i plenarna diskusija. Susret je završio molitvom i zajedničkim objedom.
U sklopu projekta „Resocijalizacija beskućnika- razvoj novih vještina i podrška pri zapošljavanju“ 17. svibnja 2016. godine održan je okrugli stol u prostorijama Pastoralnog centra Nadbiskupskog ordinarijata – Vikarijata Osijek s početkom u 13,00 sati.
Tema okruglog stola bila je istoimena nazivu projekta. Okruglom stolu odazvali su se predstavnici Centara za socijalnu skrb: Beli Manastir, Osijek, Slavonski Brod, Vukovar i Vinkovci, predstavnici Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije i Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Osijeka, ravnatelj Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije i Caritasa Osijek dr. sc. Drago Tukara, te djelatnice Caritasa.
Sudionici okruglog stola razgovarali su o problemima i potrebama korisnika Centra za prihvat beskućnika, skrbi i brizi o beskućnicima na županijskoj i lokalnoj razini te o pravima i obvezama beskućnika.
Po završetku je predstavljen projekt „Resocijalizacija beskućnika- razvoj novih vještina i podrška pri zapošljavanju“ te evaluacija uspješnosti u provođenju istog.
Nakon govornika sudionici su sudjelovali u konstruktivnoj raspravi te su se otvorile mogućnosti daljnje suradnje i načina poboljšanja u radu s beskućnicima.
Cilj ovog okruglog stola je povezivanje sudionika koji u različitim područjima daju svoj doprinos radu s beskućnicima, razmjena znanja, iskustava i ideja za poboljšanje socijalnih usluga u zajednici usmjerenih beskućnicima i osobama koje su u riziku od beskućništva te izvještaj o uspješnosti provođenja navedenog projekta.
Ivona Ivanovć Srnović
Provođenjem radionica cilj nam je bio:
Kroz razne aktivnosti u radionicama: razgovor, igranje uloga i sl. djeca su učila kako se bolje odnositi prema drugima, kako postati odgovorna za sebe, preuzeti odgovornost, rješavati svakodnevne probleme te kako uspostaviti pozitivan odnos s vršnjacima, članovima obitelji i drugim odraslim osobama i djecom.
Koordinator i stručni suradnici koji bi bili uključeni u provođenje projekta su:
Završnu radionicu održali smo 22.03.2016. s početkom u 18,oo sati u Centru za mlade u Belom Manastiru.
Aktivnosti završne radionice:
Mlađa skupina:
-čitanje priče “Uskršnji zec”
-razgovor o pročitanoj priči,o blagdanu Uskrsa,o pripremi, običajima
-iznošenje vlastitih iskustava-pravda,pravednost
-zajednički plakat-slikanje
-bojanje modela pisanica ( papir )
-bojanje kaširanih modela pisanica
Starija skupina i roditelji:
| Tema radionice | Metoda narativne terapije „Drvo života“ |
| Kratki sadržaj radionice | Metoda narativne terapije „Drvo života“.Ovaj pristup omogućuje ljudima da govore o svojim životima na način koji ih jača. Crtanjem vlastitog ‘drva života’ sudionici imaju priliku razgovarati o svojim “korijenima” (odakle dolaze), svojim vještinama i znanjima, svojim nadama i snovima, kao i posebnim ljudima u svojim životima. Drvo života omogućuje ljudima da govore o svojim životima i teškim događajima, ali na način da se ne retraumatiziraju, umjesto toga jačaju svoje odnose s vlastitom poviješću, kulturom i značajnim ljudima u svojim životima. |
| Ciljevi |
|
| Korjenje | Vaše nasljeđe, prošlost… osobe, mjesta, događaji koji su za vam najviše značili u životu . To može uključivat, mjesto gdje ste rođeni , gdje ste išli u školu , stare obiteljske priče i važne lekcije koje ste naučili tijekom odrastanja . |
| Deblo | Vještine,sposobnosti,vrijednosti, snage |
| Grane | Nade, snove i težnje , želje za sbe ili možda za nekog bliskog |
| Lišće | Važne osobe u životu… prijatelji , obitelj , Svatko tko igra važnu ulogu u vašem životu. Možete nacrtati ljude koji su preminuli – kao ‘ otpalo lišće ili kao lišće na vjetru ” . |
| Plodovi | Darovi koje smo dobili od drugih- od materijalnih darova do nematerijalnih |
| Cvijetovi | Darovi koje smo dali drugima. |
Na kraju radionice družili smo se uz malu zakusku te naše korisnike darivali za nadolazeće Uskrsne blagdane. Rastanak, kao i ostalih godina, završio je u nadi, našeg ponovnog dolaska i druženja s korisnicima u Belom Manastiru.
Izvješće sastavila:
Ivanka Domazet
Na osječkom Trgu Ante Starčevića u subotu 19. ožujka održana je manifestacija „Šarana jaja bojama grada“ gdje su korisnici Centra za prihvat beskućnika prezentirali svoje radove s motivima Uskrsa izrađene od prirodnih materijala koje su izrađivali na Kreativnim radionicama u sklopu projekta „Resocijalizacija beskućnika-razvoj novih vještina i podrška pri zapošljavanju“. Korisnici su rado sudjelovali na sajmu te su bili otvoreni za razgovor s građanima koje je zanimalo kako su izradili ukrase. Na istom štandu projektni tim Nadbiskupijske zaklade „Dr. Nikola Dogan“ predstavio je svoj projekt „Jedan novčić zalog za našu budućnost“ te je dijelio zainteresiranim građanima „kućne zaklade“ s informativnim letkom.
Ivona Ivanović Srnović
Korisnicima Centra za prihvat beskućnika 16. ožujka 2016. godine održana je Edukativna radionica predstavnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje savjetnice CISOK-a (Centar za informiranje i savjetovanje u karijeri) Jelene Vajnberger na temu „Pisanje životopisa“. U prvom dijelu radionice sudionici su se upoznali s pisanjem životopisa u Europass formatu te su imali priliku sami napisati „radnu verziju“ svog životopisa uz asistenciju savjetnice Vajnberger. Drugi dio radionice odnosio se na pisanje molbe/ponude za posao. Sudionicima je objašnjeno što je molba te što kvalitetna molba za posao treba sadržavati. Dobili su primjere molbe i natječaja za posao te su imali priliku napisati molbu za posao za određeni natječaj.
Svi zainteresirani sudionici informirani su kako pomoć oko pretraživanja natječaja za posao, pisanja molbi za posao, pisanja životopisa i pripremanja za razgovor za posao mogu svakodnevno dobiti od savjetnika u CISOK-u.
Edukativna radionica dio je projekta „Resocijalizacija beskućnika – razvoj novih vještina i podrška pri zapošljavanju“ sufinanciranog od Ministarstva socijalne politike i mladih. Projektom je predviđena još jedna radionica savjetnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji je partner na navedenom projektu.
Ivona Ivanović Srnović
Korisnike Centra za prihvat beskućnika 15. ožujka 2016. godine posjetilo je 20 učenika OŠ „Vladimir Becić“ iz Osijeka pod vodstvom ravnateljice Tatjane Kristek, pedagoginje Branke Čupić i vjeroučiteljice s. Slavice Tubak. Predstavnik škole uputio je riječi podrške te izrazio suosjećanje s korisnicima Centra i ljudima u potrebi te čestitao Uskrs uime svih učenika škole. Svoju riječ uputile su ravnateljica i pedagoginje škole, rekavši kako nastoje zainteresirati učenike za razne humanitarne akcije u kojima oni rado sudjeluju, pa na taj način razvijaju osjećaj za ljude i uče kako malim znacima pažnje mogu drugome uljepšati svakodnevicu. Učenici su zatim korisnicima uručili poklone povodom uskrsnih blagdana.
Ivona Ivanović Srnović
SLAVONSKI BROD (TU) – U sklopu redovitog programa petog ciklusa projekta „I mi smo tu“, u Župi sv. Josipa radnika u Slavonskom Brodu 12. ožujka po prvi su put u organizaciji Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije organizirane prigodne radionice za djecu, mlade Rome i njihove roditelje. Projekt je podržao domaći župnik Mato Matasović, s obzirom da na području njegove župe u Romskom naselju živi veći broj Roma.
Stručne suradnice projekta Karolina Burek-Bilokapić, Ivona Ivanović-Srnović, Ljiljana Ventengl te Ivanka Domazet, na susret su donijele sve potrebno za radionice. Kako na početak susreta nije bio došao nitko, vođene iskustvom iz Belog Manastira, gdje po istom projektu rade već punih sedam godina, nisu se dale zbuniti nego su zamolile župnika da ih odveze među Rome u njihovo naselje. U svoj dom radosno ih je primila jedanaesteročlana obitelj Branislava Mihajlovića. Uz ugodan razgovor i zajedničko fotografiranje, na zamolbu voditeljica radionice za nekoliko minuta četrdesetak zainteresiranih došlo je u vjeronaučnu dvoranu i ispunili je do zadnjeg mjesta. Zanimljiv je bio dvosatni rad kroz radionice u koje su se uključili svi, i oni najmlađi i odrasli.
U radionici s odraslima, koju je vodila pedagognja Burek-Bilokapić, izrađivali su osobni grb, međusobno se upoznavali i slikovno opisivali jedni druge. Cilj radionice bilo je razvijati u ljudima socijalne stavove i vrijednosti kroz emocionalne, socijalne i komunikacijske vještine, kako bi sami uvidjeli što trebaju na sebi mijenjati.
Kroz kreativne radionice s djecom odgojiteljice su pak radile po Art terapiji – terapiji čiji je cilj da kroz kreativan izražaj djeca razvijaju zajedništvo, da im se prenose prave vrijednosti, ukazuje na obveze i odgovornosti te kroz prigodne priče obogaćuje njihov rječnik. Uskrsnim predmetima, koja su djeca izrađivala na prvoj radionici ukrasili su prostor u kome se radionica održavala. Druženje su nastavili uz okrjepu koju su im je priredio Caritas. Tako je prvi pilot projekt na radost voditeljica i župnika Matasovića uspio, a dogovoren je i slijedeći susret iza Uskrsa, na koji su svi obećali doći, a i dovesti još Roma.
Stručnim suradnicima veliki je izazov bio ići u novu sredinu, neizvjesnost hoće li biti prihvaćeni, hoće li sve planirano i pripremljeno zainteresirati one koji dođu na radionicu? Svi su se složili da je uvodna radionica protekla u ugodnoj atmosferi, a osjećaj prihvaćenosti i dobrodošlice bio je obostran. Stručni tim planirao je igre i aktivnosti za djecu različitih dobnih skupina. Kroz uvodnu radionicu smo naglasili pozitivan stav i odnos prema različitostima.
Romska obitelj je pokazala veliku zainteresiranost i motiviranost za ovakav oblik druženja u kojem mogu sudjelovati sve dobne skupine, sramežljiviji, različitih vještina i sposobnosti, gdje mogu timski i zajednički sudjelovati u kreativnim i psihosocijalnim radionicama.
Novi izazov u novoj sredina je dobar osjećaj prenositi znanja i vještine grupi ljudi koja još nije imala prilike sudjelovati u ovakvim radionicama. Bilo je lijepo vidjeti na njihovim licima izraze očekivanja, nečeg novog, a na kraju druženja zadovoljna i nasmijana lica.
Stručni tim oduševljen je voljom i entuzijazmom župnika Matasovića koji ulaže kako bi ovaj projekt zaživio u njegovoj župi. B. Lukačević/I. Ivanović Srnović
SLAVONSKI BROD (TU) – U razdoblju od 25. veljače do ožujka u Zimski tranzitni centar u Slavonskom Brodu u ušlo 2.826 migranata. Tijekom navedenoga perioda vlakovi su u centar stizali rijetko, a pri dolasku vlaka u njemu je bilo oko 500 migranata.
U centru su prisutni i migranti koji su vraćeni sa slovenske granice. Vlakovi koji njih dovoze se ne najavljuju, volonteri nemaju pristupa tom dijelu centra, no Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije i njih opskrbljuje čajem, kao i sve druge migrante koji prolaze kroz centar na svom putu. Tijekom distribucije od pomoći je i nova metalna izolirana burad za čaj jer čuva toplinu, pa volonteri ne moraju po nekoliko puta ići po vrući čaj već imaju više vremena posvetiti se bližnjima u potrebi.
I dalje se obavljaju redovite aktivnosti u centru. S obzirom da je malo toplije vrijeme više nije toliki interes za kape i rukavice, no volonteri Caritasa su uz čaj, vrećice i deke, dijelili i obiteljske ruksake s higijenskim potrepštinama. Tijekom ovoga tjedan podijeljeno je 1.580 litara čaja i 7.950 Caritas čaša; 630 Caritas vrećica, 325 Caritas deka, 329 ženskih čarapa, 455 muških čarapa, 360 dječjih čarapa, 52 obiteljska ruksaka s higijenskim potrepštinama, rukavicama i šalovima.
Koordinatorice Caritasa – Margareta Gregić, Irena Marinović i Dunja Jurić ističu kako su u centru i dalje neophodno potrebni volonteri, napose kada Caritas distribuira čaj, koji se kuha bez obzira na dolaske vlakova, jer je potreban za migrante povratnike. M. Gregić/I. Marinović