Održan seminar na KBF-u Đakovo

Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije u suradnji s Nadbiskupijskim pastoralnim centrom organizirao je cjelodnevni seminar za karitativne djelatnike, animatore i suradnike u dekanatima i župama Đakovačko-osječke nadbiskupije. Seminar je održan 11. lipnja 2016. godine s početkom u 9,00 sati, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.

foto seminar 1 foto seminar 2 foto seminar 3 foto seminar 4

Tema susreta bila je: „Caritas u Godini milosrđa“, a predavač mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Hrvatskog Caritasa.
Na seminaru je prisustvovalo 92 osobe.

Nakon uvodne molitve, dobrodošlicu sudionicima seminara i uvodnu riječ izrekao je dr. sc. Drago Tukara, ravnatelj Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije ne skrivajući riječi oduševljenja i zahvale odazivu na seminar svim prisutnim sudionicima kao i ravnatelju Hrvatskog Caritasa koji je uz sve obveze koje ima preuzeo i ulogu predavača na seminaru.

Uslijedilo je predavanje mons. Fabijana Svaline, ravnatelja Hrvatskog Caritasa.
Ukratko iz predavanja:
Milosrđe, temeljni pokretač Caritasa. Caritas ne trebamo gledati kao na nekakvu humanitarnu organizaciju čija je temeljna zadaća raspodjela materijalne pomoći, nego je on prvenstveno pastoralna institucija koja bi trebala podizati svijest o milosrdnom djelovanju među svim vjernicima Katoličke Crkve, s njima i među njima posredovati u konkretizaciji kršćanske brige i ljubavi prema nevoljnicima kroz ne samo materijalnu, nego i duhovnu, savjetodavnu, pravnu, edukativnu… i dr. pomoć. Načina i mogućnosti u činjenju djela milosrđa ima puno više nego što se to prosječnom vjerniku čini, a što je svaki katolik već učio na vjeronauku te spoznao tjelesna i duhovna djela milosrđa, a biti milosrdan podrazumijeva u sebi prihvaćanje jednog cjelovitog kršćanskog načina življenja, djelovanja i razmišljanja.
Isto tako Papa Franjo Europu, pa i nas poziva da u središte svoje politike stavimo ljude, da se trebamo uključiti u izgradnju Europskog jedinstva za što je potrebna puna doza strpljivosti i trajno opredjeljenje za suradnju, a kako bismo bili dovoljno hrabri za taj izazovni zadatak, ujedno nas podsjeća na vrijednosti Europskog jedinstva: nadu, solidarnost, stvaralaštvo, kreativnost, sposobnost da usred problema ne izgubimo iz vida osnažujuće izvore zajedništva, inovativnost, sjećanje na prošle događaje i naučene lekcije, velikodušnost, mir, budućnost, izgradnju mostova, dinamiku, susret civilizacija i ljudi, dijalog, opredjeljenje za ljudska prava, za siromašne… A kako mi kao Caritas trebamo odgovoriti na taj izazov? Jednostavno, trebamo se uključiti i biti dijelom svih tih procesa koji nas se tiču, kao pojedinci, kao narod, kao Crkva, a što znači da imamo pravo, ali i dužnost sudjelovati u oblikovanju budućnosti bez obzira sviđalo nam se ili ne ovo što se događa u (našem) društvu, svijetu.
Kako bismo u ovoj Godini Milosrđa posvjedočili odgojnu i formativnu ulogu Caritasa za pojedinca, obitelj, narod i njegovu integrativnu funkciju za život Crkve:
1. Caritas treba biti jedan od pokretača društvenih procesa.
2. Caritas treba po svojoj naravi biti ujedinjavajući element cjelovitog pastorala župne zajednice, pa i Crkve u cjelini.
3. Govoreći o integraciji, jedan od zadataka Caritasa je stvaranje novog ekonomskog okvira, socijalnog, održivog, osnažujućeg, u kojem ekonomija služi čovjeku, a ne obrnuto.
4. Caritas treba promicati kulturu dijaloga, graditi mostove, slušati.
5. Caritas se osobito treba otvoriti za mlade, ne samo zato što su oni budućnost, već zato što su „oni naša sadašnjost“.
6. Hrvatski Caritas, kao krovna ustanova Caritasove mreže, sve više treba postajati platforma za razmjenu najboljih praksi, zagovaranje socijalne pravde, integracije marginaliziranih, poticanje socijalne ekonomije/poduzetništva, dijaloga i promicanje uloge i odgovornosti mladih za ovo naše danas i za bolje sutra.
Stoga naša pokretačka snaga trebaju biti minula iskustva, duh otvorenosti i solidarnosti.

Nakon predavanja smo se podijelili u tri radne grupe na zadane teme. Poslije obrađenih tema u grupama i donesenih zajedničkih zaključaka uslijedilo je izlaganje donesenih zajedničkih zaključaka i plenarna diskusija. Susret je završio molitvom i zajedničkim objedom.