U Centru za prihvat beskućnika održana je 27. siječnja 2016. godine,  6. Psihosocijalna radionica na temu „Kreativno rješavanje problema“.

Sudionici radionice raspravljali su o utjecaju samopoštovanja na spremnost suočavanja s problemima te o strategijama suočavanja i strategijama izbjegavanja problema. Voditeljica radionice Sandra Vučković provela je vježbu s korisnicima Centra o prepoznavanju vlastitih strategija suočavanja i izbjegavanja problema. Sudionici su putem upitnika procjenjivali vlastite kapacitete za aktivno suočavanje s problemima i donošenje odluka.

Voditeljica ih je upoznala s metodama pomoću kojih osobe motivira na aktivnost i kreativnost u suočavanju s problemima. Korisnici su osmišljavali različite aktivnosti koje im mogu koristiti u rješavanju vlastitih problema.

Svrha ove radionice je osnaživanje korisnika Centra na aktivan i kreativan pristup u rješavanju problema u cilju pružanja podrške pri zapošljavanju i motiviranja za pozitivne akcije.

Ovo je bila posljednja Psihosocijalna radionica u sklopu projekta „Resocijalizacija beskućnika – Razvoj novih vještina i podrška pri zapošljavanju“ sufinanciranog od Ministarstva socijalne politike i mladih, a nakon Psihosocijalnih radionica nastavljamo s drugim aktivnostima navedenoga projekta.

 Ivona Ivanović Srnović

U petak, 22. siječnja 2016. god. u Caritasovom Centru za dijete u Osijeku održana je radionica pod nazivom Razvoj privrženosti između majke i djeteta.  Vodila ju je Karolina  Burek Bilokapić, soc. pedag., a dio je  projekta  Između radosti i očekivanja koje zajednički provode Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije i Bračno i obiteljsko savjetovalište. Predavačica je   roditeljima ukazala na  različite tipove privrženosti. Tako je istaknula da se pojmom  privrženosti naziva  emocionalna  veza  između dojenčeta i roditelja,  koja nastaje tijekom prve godine djetetova života, pri čemu je presudna kvaliteta brige o djetetu. Prema teoriji privrženosti, djetetu roditelj služi kao sigurna baza, početna točka od koje istražuje svijet pri čemu, s vremena na vrijeme, dijete provjerava dostupnost roditelja. Postoje četiri osnovna tipa privrženosti: sigurna,  ansiozno-izbjegavajuća, ambivalentno-opiruća i kontrolirajuća privrženost. Naravno, najpoželjnija je sigurna privrženost.

U situacijama koje predstavljaju prijetnju za dijete (poput gladi, buke, nepoznate situacije), potreba za roditeljem aktivira se te dijete traži zaštitu. Stil privrženosti ovisi o roditeljskoj sposobnosti da uoči djetetovu potrebu za bliskošću s njim te o osjetljivosti na nju.  Dijete na osnovi roditeljske sposobnosti da uoči što ono treba i odgovaranja na to, gradi sliku o sebi kao biću koje (ni)je vrijedno roditeljske ljubavi i pažnje, te donosi zaključke je li roditelj voljan i sposoban zadovoljiti njegove potrebe kada se pojave. Kako dijete odrasta, taj unutarnji radni model služi za gradnju odnosa s drugim ljudima.

Ako majka primjereno reagira na djetetove signale i potrebe, posebno u stresnim situacijama, ona omogućuje djetetu sigurnu osnovu na temelju koje ono stvara sliku o sebi i svijetu oko sebe kao i načine sučeljavanja sa stresom. Kvalitetna briga majke (roditelja) omogućuje djetetu da stvori pozitivnu sliku o sebi te dijete sebe doživljava prihvaćenim i voljenim. Druge ljude dijete će doživljavati kao osobe koje će biti dostupne kad su mu potrebne, na koje se može osloniti i s kojima može biti blizak.

Djeca koja su ostvarila sigurnu privrženost imaju manje emocionalnih i ponašajnih problema.

Roditelji su se aktivno uključili u tijek radionice svojim primjerima i pitanjima.

Župnik Vođinaca p. Ante Šiško i predstavnici krizmanika su 23. prosinca 2015. godine posjetili Caritasovu Pučke kuhinju-Vinkovci. Ujedno su se upoznali s radom kuhinje, družili se s korisnicima i donijeli financijsku pomoć u iznosu od 3.700,00 kuna koju su prikupili prodavajući kolače koje su ispekli dobri ljudi iz župe.  Osim toga, nekoliko dana prije dolaska su u sklopu projekta “Veliko srce za male ljude” poslali donaciju namirnica koju su također prikupili od župljana.

 
SLAVONSKI BROD (TU) – Koordinatorice Margareta Gregić, Irena Marinović i Dunja Jurić te 37 volontera Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije i dalje je aktivno u Zimskom tranzitnom centru u Slavonskom Brodu. Od početka migracijske krize pa do 19. siječnja u Republiku Hrvatsku ušlo je 597 566 migranata. Od početka djelovanja centra u Slavonskom Brodu volonteri su odradili 4757 sati, a Caritas je među malobrojnim organizacijama koje su i dalje tijekom 24 sata prisutne u centru.

Smanjen priljev migranata

Koordinatorice Caritasa izvijestile su kako je u razdoblju od 11. do 18. siječnja u Zimski tranzitni centar ušlo 14.568 osoba, od toga je 6.924 muškaraca, 3.108 žena i 4.536 djece.U istom razdoblju zabilježeno je 264 korisnika ambulante, 75 korisnika stacionara i 15 slučajeva za hitnu pomoć. Služba za pružanje psihosocijalne pomoći imala je 916 postupanja, a spojeno je 46 obitelji.Sredinom tjedna u kamp su stizala dva do tri vlaka dnevno, da bi se do kraja tjedna dolasci vlakova prorijedili tako da je tijekom 24 sata stizao samo jedan vlak, najčešće oko 3 sata u noći.Izbjeglice su se u centru zadržavale maksimalno tri sata, koliko traje najduža registracija, ovisno o njihovu broju. Nisu ih smještali u sektore već odmah nakon izlaska iz vlaka i registracije, ulaze u tranzitni šator gdje dobivaju sve što im je potrebno (odjeća, liječnička pomoć, hrana, voda) te se ponovno ukrcavaju na vlak za Sloveniju.Uvjeti u kampu su malo lakši jer nema snijega, no iznimno je hladno, osobito noću, pojašnjavaju koordinatorice.

Ističu i kako je Caritas dobio dozvolu za samostalnu distribuciju odjeće, tako da više ne ovise o Hrvatskom crvenom križu, kao i mjesto za volontere gdje odjeću i obuću mogu dijeliti. U navedenom razdoblju podijeljeno je 1175 litara čaja, 155 kg zimske obuće, rukavica, šalova i čarapa te 6000 plastičnih čaša. Zalihe čaja se brzo troše, ali i redovito obnavljaju, naglašavaju. Tijekom proteklog razdoblja za aktivnosti Caritasa interesirala se Nova TV i Slavonskobrodska televizija. S obzirom da su dolasci migranata smanjeni, volontere se zove po potrebi, a koordinatorice se izmjenjuju u centru tijekom cijelog dana.

Otežan rad zbog hladnoće

 Od 5. do 11. siječnja, s obzirom na snijeg i temperature do –11 stupnjeva, djelovanje u Zimskom tranzitnom centru bilo je otežano. Zbog bolesti, ali i zimskih praznika, nedostajalo je volontera, pa su koordinatoricama u pomoć pritekli volonteri drugih organizacija, a pomagali su i sami migranti, što je izazvalo oduševljenje i smijeh. Vlakovi su u tom razdoblju dolazili često, i do četiri vlaka u 24 sata, vojna kuhinja radila je neprestano, a grijale su plinske peći i dvije grijalice na struju, no ni to nije bilo dovoljno da se ugrije šator. Vremenske nepogode nisu pokolebale najustrajnije, pa se do kraja tjedna broj volontera i povećao. Kao i do sada dijelili su čaj, no i rukavice i šalove, cipele i čarape. Pružali su pomoć prilikom odvođenja liječniku i brinuli za djecu. Caritas je postao poznat po gostoljubivosti i uslužnosti. Uz redovite aktivnosti, volonteri su se trudili i oko prikupljanja boca koje su prodavali i na taj način prikupljali sredstva za potrebe volontera, koji nisu plaćeni za svoj rad, ali rado i ustrajno dolaze pomagati.

Solidarnost i suosjećanje

Tijekom 29. i 30. prosinca u kamp u Slavonskom Brodu vlakovi su dolazili i do četiri puta, a količine čaja koje su volonteri kuhali povećavale su se. Tijekom 29. prosinca pripremljeno je 400 litara čaja, a od ponoći do podneva 30. prosinca 150 litara. Potrebe za čajem su velike i tražili su ga svi migranti, kao i volonteri i djelatnici zimskog centra. Stoga su dragocjene donacije koje su pristigle, a posljednja je bila u iznosu 3000 kn, što je dovoljno za opskrbu čajem u trajanju od 2 tjedna, a ako se poveća broj izbjeglica i kraće. Druga potreba izbjeglica jest nešto slatko, pa se nastoji osigurati malih pakiranja čokoladica i bombona. U zimskim danima velika je potreba za kapama, šalovima i rukavicama te toplim čarapama, a zalihe vrlo brzo nestaju. Donacije domaćih i inozemnih pojedinaca i organizacija, kao znak solidarnosti i suosjećanja s migrantima i volonterima, pristižu u skladište Caritasa u različitim vremenskim razmacima. M. Gregić/M. Kuveždanin