HRVATSKI CARITAS ŠALJE 25.000 EURA I POZIVA GRAĐANE NA PRIKUPLJANJE NOVČANE POMOĆI ZA STRADALNIKE OD POTRESA U SREDIŠNJOJ ITALIJI

Jučer, 24. kolovoza 2016. u ranim jutarnjim satima snažan potres magnitude 6,2 stupnja srušio je kuće i ceste u nekoliko planinskih naselja 140 kilometara istočno od Rima. Među najviše stradalima su gradovi Amatrice i Accumoli. Preko 240 osoba smrtno je stradalo, oko 4000 osoba do sada je prijavljeno kao ranjeno, a više od 4300 spasilaca daje sve od sebe da iz ruševima izvuče zatrpane ljude. Jutros je tlo nastavilo podrhtavati. Epicentar novog snažnijeg potresa magnitude 4,7 stupnjeva po Richteru bio je u gradu Norcia. Gradić Amatrice je najviše stradao i samo je u tom gradu 190 mrtvih. U gradskom parku nedaleko od povijesnog centra leže tijela prekrivena dekama, okružena neutješnim članovima obitelji. Vlada Republike Italije će na sjednici u četvrtak popodne proglasiti izvanredno stanje i odrediti iznos sredstava za obnovu.

Odlukom biskupa Josipa Mrzljaka, predsjednika Hrvatskog Caritasa, određeno je da se iz interventnog fonda Hrvatskog Caritasa uputi pomoć u iznosu od 25.000,00 eura Caritasu Italije, koji svoje snage usmjerava na žurno zbrinjavanje i psiho-socijalnu pomoć stradalima od potresa.Kada se za to steknu uvjeti, prikupljena novčana sredstva usmjerit će se na projekte obnove i revitalizacije života u potresom razrušenim gradovima i selima središnje Italije.

Ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina potvrđuje: „Hrvatski Caritas u kontaktu je s kolegama u Talijanskom Caritasu te budno prati daljnji razvoj situacije i potreba.“ Također, potiče sve vjernike da se odazovu Papinom pozivu i za stradale izmole dio krunice.

Hrvatski Caritas poziva sve vjernike i građane dobre volje da se uključe u akciju prikupljanja novčane pomoći za postradale uplatom na žiro račun Hrvatskog Caritasa, Ksaverska cesta 12 a, Zagreb, kod PBZ, broj računa: IBAN: HR05 23400091100080340, poziv na broj 248, svrha uplate: potres u Italiji. Novčanu pomoć moguće je uplatiti pozivom na donacijski telefon Hrvatskog Caritasa  060 9010, cijena po pozivu 6,25 kn, PDV uključen, ili putem on-line uplata na www.caritas.hr

Biskup Ascolija i Picene mons. Giovanni D’Ercole, koji je na mjesto potresa u Pescari del Tronto stigao odmah nakon podrhtavanja tla, svjedoči „S prvim zracima svitanja vidio sam kako je cijelo područje jedna velika ruševina.“ Odmah su mobilizirani biskupijski i župni caritasi kako bi sva pomoć, u koordinaciji s drugim nadležnim službama, što prije i učinkovitije stigla do stradalnika.

Papa Franjo u obraćanju hodočasnicima na Trgu sv. Petra izjavio je: „Želim uvjeriti ljude u Accumuliju, Amatriceu, cijeloj biskupiji Rieti, Ascoli, Picena te žitelje regija Lazio, Umbria i Le Marche, da smo s njima u molitvama i solidarnosti s cijelom Crkvom.“  Kao konkretan znak blizine žrtvama jučerašnjeg potresa u središnjoj Italiji, papa Franjo poslao je skupinu od 6 vatikanskih vatrogasaca u Amatrice.

Talijanska biskupska konferencija odmah je na raspolaganje stavila milijun eura te odredila nacionalnu kolektu za 18. rujna 2016. kako bi osnažila nastojanja Talijanskog Caritasa u nadolazećim danima, tjednima i mjesecima dugotrajne obnove.

SLAVONSKI BROD (TU) – U Župi Uznesenja Blažene Djevice Marija u Brodskom Vinogorju u petak 15. travnja 2016. održana je radionica „Upoznaj samoga sebe“ za volontere i djelatnike Caritasa u  Zimskom tranzitnom centru u Slavonskom Brodu, s ciljem razvijanja svijesti o sebi te razvijanja  samopoštovanja, prepoznavanja vlastitih potreba i osjećaja. Radionici je nazočilo 17 sudionika.

Radionica je dio projekta psihosocijalne pomoći i podrške volonterima i djelatnicima Caritasa u ZTC u organizaciji Hrvatskog Caritasa, a projekt se provodi u suradnji s Bračnim i obiteljskim savjetovalištem Đakovačko-osječke nadbiskupije u Slavonskom Brodu.

Prva radionica bila je usmjerena na spoznavanje vlastitih misli, osjećaja i ponašanja nakon radnog iskustva i iskustva  volontiranja  u „kampu“, te susreta s patnjama i tragedijama drugih naroda koji se nalaze na proputovanju kroz našu domovinu.

U prvom dijelu radionice sudionici su predstavljali jedni drugima svoje specifične osobine koje su im pomogle u radu, s kakvim osobama najbolje rade, te kakve promjene mogu učiniti u vlastitom životu. Nakon toga uslijedio je rad u manjim skupinama na prepoznavanju vlastitih emocionalnih reakcija, kroz analizu tri različita svakodnevna događaja i perspektivu različitih uloga.

Nakon rasprave definirani su skupovi različitih osjećaja, te promotrili najčešće osjećaje prije ulaska u „kamp“, za vrijeme djelovanja u „kampu“, te koji su osjećaji danas aktualni. Sudionici su također rješavali upitnik emocionalne kontrole kako bi spoznali koliko emocije utječu na njihove misli i ponašanja, koliko se znaju nositi s emocijama, te mogu  li ih prepoznati. Radionicu su završili vježbom opuštanja, te vođenom fantazijom. Suzana Matošević

U vrijeme Korizme, pokrenut je nadbiskupijski projekt „Blaženije je davati nego primati“, koji se provodio u razdoblju od 19. veljače 2016. godine do 05. travnja 2016. godine, na područjima gdje djeluju Caritasove Pučke kuhinje. Projektom su obuhvaćeni slijedeći dekanati; Osječki istočni, Osječki zapadni, Čepinski, Vinkovački, Otočki, Vukovarski, Slavonskobrodski, Garčinski, Sibinjski i Velikokopanički.

Činjenica je da župe koje imaju dobro organiziran župni Caritas rado sudjeluju u našim projektima, te svojim svesrdnim zalaganjem omogućuju da projekt i postigne svoj cilj, a to je privremeno rješavanje nedostatka namirnica za potrebe Caritasovih Pučkih kuhinja, što ujedno utječe i na prijem novih korisnika.

Zahvaljujemo se i našim donatorima koji dokazuju kako ništa nije zapreka za iskazivanje djela solidarnosti i ljubavi za osobe koje se nalaze u teškoj situaciji, baš poput korisnika o kojima skrbi Caritas.

Vrijednost prikupljenih sredstava dokaz je da nas Korizma potiče da činimo dobra djela jer vjera mora počivati na djelima, a sve na dobrobit naših korisnika.

Izvješće sastavila:
Balatinac Olivera

SLAVONSKI BROD (TU) – Koordinatorice Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije u Zimskom tranzitno-prihvatnom centru za migrante u Slavonskom Brodu: Irena Marinović, Dunja Jurić i Margareta Gregić te svi djelatnici i nekoliko volontera, zajedno s ljudima iz Hrvatskog crvenog križa i članovima ostalih nevladinih udruga, ispratile su u srijedu, 16. travnja posljednja 62 migranta koja su prevezena u prihvatne centre Porin i Ježevo.

U centru je bio i ravnatelj Hrvatskog Caritasa, mons. Fabijan Svalina te njegova zamjenica Suzana Borko. Uputili su što je sve još potrebno učiniti do zatvaranja centra. Zahvalili su koordinatoricama, djelatnicima i volonterima koji su bili na raspolaganju u Slavonskom Brodu, kao i svima onima koji su potrebitima pomagali tijekom svih sedam mjeseci migrantske krize, kako u Opatovcu, Bapskoj i Tovarniku, tako i u ovom centru. Slavonskobrodski centar kroz kojega je od studenoga prošle godine prošlo oko 350.000 migranata službeno se zatvara 15. travnja, a završni poslovi bit će gotovi tijekom desetak dana. Tiskovni ured

SLAVONSKI BROD (TU) – Više nije ni zimski ni tranzitni, no Caritas je i dalje prisutan u centru u kojemu su smješteni migranti u Slavonskom Brodu. Nekolicina obitelji zatražila je azil te je premještena u Hotel Porin u Zagrebu, a u centru se nalazi 161 osoba. Aktivna su dva sektora, sektor 3 za obitelji s djecom i sektor 1 u kojemu su muškarci.

Caritasovi djelatnici ističu kako sve organizacije u Centru djeluju pod koordinacijom Hrvatskog crvenog križa iMinistarstva unutarnjih poslova. Centar je posjetio mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Hrvatskog Caritasa, razgovarao je s djelatnicima i volonterima Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije te voditeljima drugih organizacija.

Nastoji se poboljšati boravak migranta u centru. Organiziraju se dnevni boravci s televizorima i video projekcijama te sportski prostori, a prostorija za sport bit će postavljena i u sektoru 3 u Caritasovu šatoru. Nabavljaju se razne društvene igre, organiziraju sati učenja engleskog jezika, kao i dječje igraonice koje već duže vrijeme UNICEF provodi u sektoru 3 Caritasova šatora. Za te radionice, koje se održavaju u jutarnjim i popodnevnim satima, Caritas je pribavio dvije nove flip chart ploče za pisanje s potrebnim markerima, 50 bilježnica, 64 crtaća bloka, 4719 drvenih bojica, 10 šiljila, prijenosni cd player te karte svijeta na engleskom jeziku.

Nastavljena je praksa podjele čaja po kojoj je Caritas postao prepoznatljiv u centru, a prošloga tjedna stigla je i dozvolu za podjelu crnog čaja za doručak, koji je migrantima najdraži. Sada ga migranti mogu pripravljati sami, po svom ukusu, kažu iz Caritasova tima u Slavonskom Brodu te naglašavaju: „Sretni smo kada vidimo zadovoljne reakcije ljudi zbog kojih smo prisutni u centru. Naši djelatnici i volonteri omiljeni su među djecom te se uvijek za vrijeme podjele čaja igraju s njima. Djeca im oduševljeno trče u susret kada ulaze u sektor, a i naši djelatnici vole provoditi vrijeme s njima.“

Irena Marinović

SLAVONSKI BROD (TU) – Koordinatorice Caritasovih volontera na terenu: Margareta Gregić, Irena Marinović i Dunja Jurić, u zajedništvu sa Crvenim križem, priredile su u ponedjeljak, 21. ožujka majkama koje trenutno borave u zimskom prihvatnom tranzitnom kampu u Slavonskom Brodu malo iznenađenje za Majčin dan, koji se u njihovoj domovini, iz koje su morali izbjeći, slavi 21. ožujka.
Zapazivši kako su unatoč nedostatnim uvjetima u kampu žene uredne i drže do svoga izgleda, pažljive Caritasove djelatnice za njih su uz čestitke pripremile simbolične darove: mirise, šminku i druge sitnice za osobnu upotrebu. Tom veselom događaju u kampu posebnu su radost unijela djeca, koja su i Caritasove volonterke i svoje majke nagrađivali velikim pljeskom i radosnim poklicima. U svoj patnji koja ih je snašla, bio je to mali znak pažnje, ali velika radost majkama, koje su se doista iznenadile i zahvalile.

S njima je bila i glasnogovornica Policijske uprave Brodsko-posavske Kata Nujić, koja je naglasila da je od 3. studenoga prošle godine do sada kroz kamp u Slavonskom Brodu prošlo 347.152 migranta o kojima su uz policiju i vojsku brinule još 24 nevladine organizacije. Ustvrdila je kako su svi bili u jednom duhu zajedništva na dobrobit ljudima te je na taj način i u toj situaciji Hrvatska doista pokazala humano lice. Dodala je kako od 5. ožujka nema više ulazaka migranata u Hrvatsku, pa ni u kamp u Slavonskom Brodu u kojem je trenutno 197 migranata, koji su u postupku readmisije, odnosno čekaju povratak u zemlju iz koje su došli. Koordinatorice volontera naglasile su kako su od prvoga dana volonteri bili prisutni 24 sata, kroz distribuciju čaja, podjele odjeće, obuće, higijenskih setova te se trudili dati maksimalni doprinos kroz tranzicijski dio. Kako se situacija promijenila i volontera je tek desetak, trude se i dalje biti prisutni na način koliko je u njihovoj mogućnosti, pa su im u nedjelju 20. ožujka vjerodostojno pripremili proslavu njihove 1395. Nove godine. Ni jezik nije bio barijera pa su se uz pjesmu i ples družili u kampu. B. Lukačević

Razgovor s ravnateljem Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije, dr. Dragom Tukara

Migrantska kriza Hrvatsku je pogodila prije šest mjeseci, a najviše prostore Đakovačko-osječke nadbiskupije. Za pomoć migrantima, uz Hrvatski Caritas, zadužen je bio Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije, stoga smo za razgovor zamolili ravnatelja tog Nadbiskupijskog caritasa, dr. Dragu Tukaru.

Ističući kako se nadao da se radi samo o valu ljudi koji su morali napustiti ratom pogođene krajeve na Bliskom istoku koji će brzo proći, Caritas je nastojao utrošiti što je više moguće ljudskih snaga i potencijala i staviti se na raspolaganje, rekao je ravnatelj, a zatim pojasnio: „No, kako su dani odmicali, uočili smo kako to nije pitanje ratom pogođenih područja, jednoga ili dva naroda, jedne nadbiskupije, nego pitanje više država, čitave Crkve, više kontinenata, pomalo i cijeloga svijeta“.

„S puno emocija, suza i ljudskog suosjećanja proživljavali smo muku izbjeglica, a u ovom trenutku kada je u Zimskom tranzitnom centru u Slavonskom Brodu nastupio privremeni smiraj, nastojimo razumski, intelektualno doskočiti problemima. Ova kriza pokazuje da su emocije dio života, da čovjek mora suosjećati, reagirati brzo kako bi nekoga nahranio, primio, okućio, ali s druge strane se pokazuje da čovjek mora stati, ne izgubiti emocije, već dobro promisliti što učiniti i na koji način najbolje i najkonkretnije pomoći da se riješi ova kriza. Koji puta emocije imaju kraći tijek svoga postojanja, dok ova situacija čovjeka, Caritas, i sve druge organizacije tjera na razmišljanje, dublje razmišljanje o rješavanju egzistencijalnog problema brojnih ljudi“, razložio je dr. Tukara izražavajući zabrinutost zbog onoga što mediji prenose o stanju u Grčkoj.

Na pitanje je li Caritas tijekom ovih proteklih 6 mjeseci uspješno odgovorio na migrantsku krizu ravnatelj Tukara rekao je kako se reagiralo odmah iako u početku nije bilo plana. „Caritas je reagirao na različite krizne situacije u ovom podneblju, pa smo uspjeli reagirati i na ovaj, nazovimo ga, projekt krize. Prije svega djelatnici i volonteri Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije fizički su bili prisutni od prvoga dana i svojom nazočnošću, dobrom voljom i spremnošću na suradnju uspješno su odgovorili i još uvijek odgovaraju na sve zahtjeve. S vremenom je projekt postajao sve kompleksniji, moralo se osluškivati što kažu i druge organizacije sa širim krugom djelovanja na području čitave Crkve i cijele Europe, pa smo gledali kako će oni reagirati i bili spremni ući u partnerske odnose“, opisuje ravnatelj pojašnjavajući da je Caritas stavio na raspolaganje sve što je posjedovao od materijalnih dobara, ljudi, ali s obzirom na omjer osoba koje su dolazile, a radilo se o tisućama, bilo je nemoguće samostalno odgovoriti. „Ono što se pokazalo doista dobro bila je dobra komunikacija sa svima koji su u tom trenutku priskočili pomoći. Bilo je važno samo dogovoriti tko što može. Caritas je prema svojim mogućnostima odgovorio, kako na privatnoj razini u smislu župa, župnika, određenih područja kamo su se migranti kretali, do onih službenih reakcija na razini Nadbiskupije, okružnica, uputa. Čitava nadbiskupija je reagirala prikupljanjem materijalnih dobara.“

Pitanje koje se nameće samo po sebi je što nas čeka u budućnosti, a dr. Tukara skeptično ističe kako ovaj smiraj u Zimskom tranzitnom centru može probuditi nadu da je kriza završila, da više neće biti potrebe za volonterima i tim „gradom“ u gradu Slavonskom Brodu. „Ali gledajući realno, promatrajući situaciju šire, na međunarodnoj razini, nameću se zaključci da će se centar popunjavati i da će vjerojatno opet biti aktualan. Kao što nismo znali kada će započeti migrantska kriza, tako je teško, zapravo nama nemoguće, reći kada će završiti. Iz nekih pokazatelja čini se kako ćemo možda morati biti na raspolaganju u još većem obujmu angažiranosti i mogu reći da smo spremni na dodatno djelovanje ako to situacija bude iziskivala“. Promišljajući što se moglo naučiti iz ove šestomjesečne situacije dr. Tukara je spomenuo kako nas je kriza probudila iz uljuljanosti u svakidašnji život te ponukala na razmišljanje koliko držimo do svoje kulture, religije, ritma života, svakodnevnih problema.

Mogli smo uvidjeti koliko smo se spremni staviti na raspolaganje, odreći svoje udobnosti, napraviti mjesta za bližnjega, potaknuo je na promišljanje dr. Tukara i nastavio: „Koliko smo svjesni dobara koje posjedujemo, bogatstva naše kulture, pa i blagostanja koje možda nije onakvo kakvoga želimo, ali imamo mir, i još uvijek mogućnost za milosrđe prema drugima.“ M. Kuveždanin

I ove se godine na treću korizmenu nedjelju, odlukom biskupa HBK, provodi akcija “Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini”, 22.-28. veljače.

Moto ovogodišnje akcije je: “Budite svi jednodušni, puni suosjećanja i bratske ljubavi, milosrdni i ponizni!”  (1 Pt 3,8).

U sklopu te akcije, zahvaljujući donacijama, pokrenuti su u Bosni i Hercegovini projekti unapređivanja malih obiteljskih gospodarstava, pomoć osobama s posebnim potrebama, pomoć studentima i učenicima, razni socijalni projekti u mreži Caritasa u Bosni i Hercegovini.

Sredstva se mogu donirati na sljedeći način:

Pozivom na donacijski telefon: 060 9010 (cijena po pozivu 6,25 PDV uključen)

Uplatom na žiro račun Hrvatskog Caritasa:

IBAN: 0523400091100080340 poziv na broj 101